Muzički limbo

Muzička kritika i napisi o muzici

54. BEMUS ‒ Koncert za mešoviti hor Alfreda Šnitkea, Hor RTS, Bojan Suđić, Saborna crkva, 9. XI 2022.

Izvođenje Koncerta za mešoviti hor Alfreda Šnitkea dirigent Bojan Suđić je posvetio uspomeni na nedavno preminulu majku Mirjanu. Potresna muzika ovog kompozitora pisana je na religiozne stihove jermenskog pesnika druge polovine X veka Grigora iz Nareka. Šnitke je u kompoziciji koristio ruski prevod, a publika u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila je pre izvođenja svakog od četiri stava mogla da čuje srpski prevod koji je čitao Nebojša Kundačina. Činjenica da je i sam Šnitke kompoziciju posvetio uspomeni na svog oca, mistični prostor zatamnjene crkve svetog i najpre čudesno žalobna muzika, učinile su izvođenje Hora Radio televizije Srbije na čelu sa Bojanom Suđićem potresnim iskustvom.

Šnitke se u Koncertu za mešoviti hor oslanja na ruski romantizam i tradiciju ovog žanra koji je proslavio Dmitrij Bortnjanski a na koju su se nastavili pojedini kompozitori kao što su Pavel Česnokov, Aleksandar Grečanjinov i Sergej Rahmanjinov. U prvom stavu O gospodaru svih živih, mistična atmosfera je dostignuta kroz gusto izgrađenu fakturu u okviru koje je dirigent Suđić istakao brujanja i treperanja dubljih glasova. Zgusnuta horska vertikala je u povremenim momentima dostizala tačku šuma, da bi posle toga dolazilo do otpuštanja koje vodi u konsonantna tercna sazvučja, što je izvedeno na takav način da je sasvim jasno bilo da je hor dobro uvežban. Naslojavanja glasova dostizala su snažne kulminacije, pa je tako u jednom segmentu drugog stava Zbirka svih pesama gde je svaki stih ispunjen tugom došlo do podele glasova na čak sedamnaest nezavisnih deonica, što je u samoj interpretaciji delovalo upečatljivo. Visokim sopranskim glasovima je nedostajalo malo više uobličenosti, pa su u nekim momentima zvučali resko. Podvlačenje disonantnih sazvučja, ne samo u ovom stavu, već i u čitavoj kompoziciji, predstavljeni su kao mesta dostignuta logikom vođenja glasova. U momentima kada se kroz postupno kretanje akordska faktura sklapala u disonantni akord, primetno je bilo da je dirigent insistirao na ritmičkoj preciznosti. Naročiti stepen rezignacije postignut je u stavu Svima koji shvataju značenje ovih žalosnih reči sa neprestanim ponavljanjem jedne fraze i neverovatno dobro ostvarenim fakturnim promenama koje ukazuju na istinsko majstorstvo kompozitora. Povremeni klasteri, disonance i razdvajanja u konsonancu, sazvuci koji nas naglo prevode u daleki svet srednjeg veka a sve to u dominantnom idiomu koji ukazuje na rusku romantičnu tradiciju, značenjski su bili svedeni u okvire čiste vertikale i dobro odmerenog pokretnog zvuka koji je imao jasno izgrađenu fizionomiju. Poslednji stav Ovo delo koje sam započeo sa nadom i imenom tvojim, ponovo je doneo mističnu atmosferu uz odzvuke i treperenja lagano pokretne horske fakture u kojoj su se posebno istakli dobro uobličeni muški glasovi. Ne samo u ovom stavu, deonica alta je imala ukusno nivelisanu tamnu boju izvrsno uklopljenu u ukupan horski zvuk.

Na kraju koncerta, na bis su izvedene dve numere Stevana Mokranjca Njest svjat iz Opela i Tebe poem iz Liturgije, što je predstavljao gest kojim je dirigent Suđić još jednom odao počast svojoj majci. Sasvim je sigurno da ne postoji horski ansambl koji bi relevantnije izveo ove dve numere, a o kvalitetu Hora Radio televizije Srbije govori i činjenica da je jedini u našoj zemlji koji je kadar da izvede zahtevna delo kakvo je Šnitkeovo. Oko četrdeset članova ansambla koji su izveli Koncert za mešoviti hor, nešto su najbolje što srpski horovi mogu da ponude.