Muzički limbo

Muzička kritika i napisi o muzici

Kamerni ansambl 13 gudača, Srđan Sretenović i Dušan Panajotović, 29. V 2022.

U programskoj knjižici koncerta Kamernog ansambla 13 gudača koga vodi Srđan Sretenović, navedeno je da je ovaj sastav osnovan 2016. godine a da je naziv dobio „inspirisan zlatnim dobom kamernog muziciranja u Srbiji, kada je gudački orkestar `Dušan Skovran` pod upravom profesora Aleksandra Pavlovića brojao trinaest muzičara i kada su nastajala brojna dela savremenih srpskih kompozitora za pomenuti orkestar i upravo taj broj muzičara“. Koncertom u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine ovaj sastav je opravdao misiju koja je njegovim osnivanjem zacrtana, pa smo tako mogli da prisustvujemo odličnim interpretacijama među kojima je između ostalog, premijerno izveden Koncert za violinu i 13 gudača Ivana Jevtića namenjen ovom ansamblu. Izvođenje ovog dela pripalo je mladom violinisti Dušanu Panajotoviću.

Koncert Jevtića pisan je u neoklasičnom maniru, pa smo tako kroz tri stava mogli da prepoznamo prepoznatljiv rukopis kompozitora koji je prostor za sopstveni vid izražavanja pronašao u modernizmu druge polovine XX veka. Specifično jevtićevsko leži u svojevrsnom nagomilavanju melodija u prvom stavu, naglašenoj emocionalnosti drugog stava i podvlačenju ritmičkog karaktera muzike u trećem stavu koncerta. Posebnu specifičnost predstavlja insistiranje na nešto gušćoj orkestarskoj fakturi postavljenoj naspram slobodnijih melodijskih kretanja solističke deonice. U ovakvom sudaru energija, kompozitor dostiže kvalitet koji je u osnovi njegovog emocionalnog jezika. Dušan Panajotović se pokazao kao izvrstan tumač tehnički zahtevne solističke deonice koju je vodio u potpunom skladu sa odlično uvežbanim orkestrom. Poseban kvalitet ove interpretacije predstavlja izuzetan stepen jedinstva postignut između solističke deonice i orkestra, pa se tako u spoljnim stavovima činilo da su melodijska kretanja sola gotovo „prilepljena“ uz naglašena ritmička i ostinatna kretanja orkestra. Srednji stav donosi lirsku melodiju kojoj je pridodata nešto gušća orkestarska pratnja koja se neprestano približava i u udaljava od solističke deonice, čime se vrše suptilna koloristička pomeranja koja je orkestar predvođen Srđanom Sretenovićem vešto dočarao.

Energija koju je Dušan Panajotović pokazao u izvođenju Jevtićevog koncerta, bila je emitovana u izvođenju kompozicije Svita u starom stilu Alfreda Šnitkea i Kamerne simfonije op. 110a Dmitrija Šostakoviča. Kao prvi violinista kamernog ansambla 13 gudača, on je dobro odgovarao na instrukcije vođe ansambla Srđana Sretenovića, pa smo tako mogli da prisustvujemo dobro uklopljenim smenama sola i tutija u kompoziciji koja je zapravo stilska imitacija baroka. Odličnu uvežbanost orkestar je pokazao u maestralno odsviranoj fugi u stilu Johana Sebastijana Baha, dok je Šnitkeovo otkrivanje kao autora u poslednjem stavu Pantomima tretirano kao duhovita autorova intervencija koja izaziva osmeh.

Vrhunac koncerta Kamernog ansambla 13 gudača predstavljalo je izvođenje Kamerne simfonije op. 110a Dmitrija Šostakoviča. Predvođeni Srđanom Sretenovićem, u interpretaciji ovog dela pokazana je krajnja karakterna određenost svih pet spojenih stavova ovog dela. Bitan kvalitet interpretacije ogleda se u tome što je kroz celokupno izvođenje izvučen dramaturški luk koji se postupno uzdiže do vrhunca i zatim vraća u početnu tišinu, a da u okviru celokupnog razvoja nije bilo takozvanog praznog hoda. Tako su se epizode ovog dela prirodno nadovezivale jedna na drugu, a mora se priznati i da je orkestar dosegao zavidan nivo zvučnog kvaliteta. Uvežbanost deonica podrazumevala je pokretljive ritmičke segmente i statične epizode koje su strpljivo bile vođene, kao i suptilnije zahvate u vezi sa načinom postavljanja dinamičkih odnosa.

Ono što je u vezi sa interpretacijama Kamernog ansambla 13 gudača za svaku pohvalu odnosi se na dostignuti kvalitet zvuka, ne samo u kompoziciji Šostakoviča, već gledano u celini. Predvođeni Srđanom Sretenovićem oni su pokazali da su respektabilan sastav na koji osim publike, kao na releventne tumače njihovih dela mogu da računaju i kompozitori koji će im u budućnosti posvetiti svoja dela.