Oleg Pohanovski violina, Natalija Mladenović klavir, Gvarnerius 4. VI 2024.

U medijima najavljen kao jedan od najvećih svetskih virtuoza, kanadski violinista ruskog porekla Oleg Pohanovski zaista spada u tip muzičara koji poseduje izvanrednu tehniku. Ipak, svrstavanje u red najvećih svetskih zvezda pomalo je preterano i ovakav potez trebalo bi shvatiti kao marketinški trik. Sala Ustanove kulture Gvarnerius bila je puna, a i sam umetnik se dobro potrudio da ne razočara publiku. Nastupivši sa izvanrednom pijanistkinjom Natalijom Mladenović, koncert je završio uz burne ovacije.

Continue ReadingOleg Pohanovski violina, Natalija Mladenović klavir, Gvarnerius 4. VI 2024.

Veče Filipa Glasa − Nemanja Stanković i Vladimir Milošević, 1. VI 2024.

Veče muzike Filipa Glasa održano u Sali Beogradske filharmonije, ostvareno je uz učešće dvojice izvanerednih muzičara – pijaniste Vladimira Miloševića i violončeliste Nemanje Stankovića. S obzirom na činjenicu da je koncert održan u okviru programa međunarodne konferencije Minimalistička prožimanja, repertoar je koncipiran stručno. Osmislila ga je Laura Emeri sa Emori univerziteta u Atlanti, uspevši da na reprezentativan način pokrije različite periode Glasovog stvaralaštva.

Continue ReadingVeče Filipa Glasa − Nemanja Stanković i Vladimir Milošević, 1. VI 2024.

LP duo, Sandra i Jerun van Vejn − Canto ostinato Simeona ten Holta

Spektakularan koncert klavirskog sastava LP duo koji sačinjavaju Sonja Lončar i Andy Pavlov alias Andrija Pavlović i klavirskog dua holandskih muzičara Sandre i Jeruna van Vejna, bio je prilika i za one koje nisu naklonjeni muzičkom minimalizmu, da čuju kako zaista treba da se interpretira muzika koja pripada pomenutom pravcu. Na repertoaru se našla jedna jedina kompozicija čije izvođenje je trajalo oko sat i petnaest minuta – u pitanju je Canto ostinato Simeona ten Holta, koju smo slušali u verziji za dva akustična i dva Duality hibridna klavira. Napisana je 1979. godine i u krugovima ljubitelja minimalizma stekla je veliku popularnost.

Continue ReadingLP duo, Sandra i Jerun van Vejn − Canto ostinato Simeona ten Holta

Iz pera Tamare Najdanović − Noćna Oda: uzdizanje duše na albumu „Volja za Noć“ Kanda, Kodže i Nebojše

Kroz svoju bogatu istoriju, bend Kanda, Kodža i Nebojša nije samo stvorio muziku, već je definisao i preobražavao srpsku rok scenu, izdvajajući se kao predvodnik u teškim vremenima devedesetih godina. Njihova muzika, često opisana kao fuzija različitih žanrova, ne može se svesti na jedan opis, jer su članovi benda istraživali širok spektar muzičkih pravaca kroz šest albuma objavljenih od 1991. godine. U vremenima kada je kružila cinična glasina da talenat, inteligencija i ljubav ne mogu preživeti, Kanda, Kodža i Nebojša su dokazali suprotno. Odbijajući da se kompromituju, nastavili su sa kreativnim rastom i stvaranjem muzike koja se ne može zanemariti. Svedočenje njihove tanane lirike preko koje se nezaustavljivo prolazi, svedoči o dubini i snazi njihovih tekstova, posebno Olivera Nektarijevića, čija se reči uvlače pod kožu i ne ostavljaju prostora za ravnodušnost.

Continue ReadingIz pera Tamare Najdanović − Noćna Oda: uzdizanje duše na albumu „Volja za Noć“ Kanda, Kodže i Nebojše

Testamenat − Miona Cvijović i Rajko Maksimović, koncert ansambala FMU, dirigent Dragana Jovanović, 20. V 2024.

Sudeći po koncertu ansambala Fakulteta muzičke umetosti u Beogradu, izgleda da je Njegoš kao inspiracija pogodan za najrazličitije vrste umetničkih iskaza. Prvi je postavangardni i inspirisan pesmom Luča mikrokozma, dok je drugi oslonjen na tradicionalne muzičke postulate i na Njegošev testament iz 1850. godine.

Continue ReadingTestamenat − Miona Cvijović i Rajko Maksimović, koncert ansambala FMU, dirigent Dragana Jovanović, 20. V 2024.

Iz pera Miloša Lazovića: Ljubav na obali Tirenskog mora − Kavalerija Rustikana u Bečkoj državnoj operi

Nedelju za nama obeležila je predstava Kavalerija rustikana italijanskog kompozitora Pjetra Maskanjia. Pored samog naslova, nema mnogo toga junačkog u ovoj operi. Jednočinka, povezana u čvrstu celinu koju sačinjavaju dve slike uvezane intermecom, govori o životu u idiličnom gradu Mota na obalama Tirenskog mora. Kako često biva, na velike praznike nailaze iskušenja, te su i naši protagonisti bili na ispitu jednog takvog. U raskošnoj sali Bečke državne opere nastupila su poznata imena operske scene donoseći miris rascvetalih pomorandži u gledalište.

Continue ReadingIz pera Miloša Lazovića: Ljubav na obali Tirenskog mora − Kavalerija Rustikana u Bečkoj državnoj operi

Matija Antonić: Anastasija pod maskom ,,vampira”

Anastasija je zvezda koja je Evropu dve hiljaditih osvojila hitovima koji se i danas mogu čuti na komercijalnim radio stanicama celog sveta. Kritičari su je oslovljavali kao “malu damu velikog glasa” koja je sopstveni bol uvek umela da pretvori u hit pesmu. Međutim, zbog ozbiljnih zdravstvenih problema, pevačica je morala da se povuče sa scene. Godinama nije bilo vesti o njenom oporavku i nastavku karijere, tako da se praktično smatralo da više nikada neće nastupati. Anastasija je zato ugrabila priliku 2021. godine, da na takmičenju The Masked Singer Australia pod maskom “vampira”, žiri i publiku obori s nogu i dokaže svetu da je bolest uspešno pobedila i da gromoviti glas nije izgubila.

Continue ReadingMatija Antonić: Anastasija pod maskom ,,vampira”

Vaskršnji koncert u kripti Hrama Svetog Save, 7. V 2024.

Koncerti horske muzike, naročito duhovne, trebalo bi da imaju poseban tretman, jer tradicija bavljenja umetničkom muzikom u Srbiji i među Srbima, započela je pevanjem. Dok su kompozitori koji pripadaju velikim evropskim narodima tokom XIX veka ostvarivali vrhunske domete u svim zamislivim žanrovima instrumentalne i vokalne muzike, tradicija horskog pevanja kod nas započela je skromno, da bi svoje vrhunske domete doživela sa delovanjem Stevana Mokranjca.

Continue ReadingVaskršnji koncert u kripti Hrama Svetog Save, 7. V 2024.

Iz pera Mine Milenković − Spektakl, patrijarhat i digitalni “merak”: Analiza albuma Balerina Tee Tairović

Na srpskoj muzičkoj sceni prisutan je svojevrstan fenomen, a tiče se ekspanzije izvođača, producenata i diskografskih kuća. Sasvim je prirodno da iz tako velike produkcije mogu da se izdvoje inovativni pojedinci, izuzetno istrajni u svojim idejama i planovima. Do sada neviđen bum ovdašnjih izvođača uticao je na to da je domaća muzička scena postala neprikosnovena u onome što nazivamo regionom, iako se, ruku na srce, mejnstrim mediji teško mire sa tom činjenicom. O fenomenu ekspanzije srpskih izvođača u zemljama bivše Jugoslavije svedoči i činjenica da je popularna srpska pevačica Aleksandra Prijović, pet noći zaredom održala koncerte u punoj zagrebačkoj areni, što nikada nijedna domaća ili regionalna pevačica nije postigla pre nje. Neretko, mnoge izvođače sa domaće muzičke scene (poput Aleksandre Prijović, Tanje Savić, Maje Berović itd.) zapanjeno slušaju, prate i citiraju slušaoci iz Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije i Crne Gore, čak u većoj meri nego što to čini srpska publika.

Continue ReadingIz pera Mine Milenković − Spektakl, patrijarhat i digitalni “merak”: Analiza albuma Balerina Tee Tairović

Emili Bejnon

Kada su vrhunski izvođači u pitanju, često se nameće pitanje gesta i načina na koji veliki umetnici iskazuju emociju. Relevantne interpretacije upravo su takve zbog činjenice da se ono što je deo muzike same, u tolikoj meri usklađuje sa psihološkim gestom interpretatora da postaju jedinstveni. U takvim situacijama ne postoji usiljenost ili neadekvatnost telesnog gesta, jer i samo telo preko muzičkog instrumenta iskaz sprovodi prema slušaocu. Upravo takav vid usklađenosti krasi izvođaštvo flautistkinje Emili Bejnon, koja je pred beogradskom publikom nastupila u sali Beogradske filharmonije sa pijanistom Endrjuom Vestom.

Continue ReadingEmili Bejnon