Energija mladosti i zrelost interpretacije: Simfonijski orkestar Italija-Srbija u Domu omladine, 24. VII 2026.

Spajanja muzičara sa raznih strana u jedan ansambl mogao bi da bude rizičan potez, upravo zbog izazova povezivanja individualnih energija u jedinstven zvuk. I dok ansambli koji zajedno sviraju dugo vremena poseduju određenu rutinu, ad hok sastavi obično su prinuđeni na brzo uvežbavanje programa. Kada su omladinski ansambli u pitanju, takvi koncerti rezultiraju eksplozijom entuzijazma i želje za sviranjem koju uspešni dirigenti drže pod kontrolom tačno u onoj meri koliko je dovoljno za dobro uvežban zvuk. Takvom izvođenju mogli smo da prisustvujemo u Domu omladine, gde je, pod vođstvom Biljane Radovanović, nastupio Simfonijski orkestar Italija-Srbija sastavljen od studenata Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, Akademije umetnosti u Novom Sadu i Muzičke akademije Đuzepe Tartini iz Trsta.

Continue ReadingEnergija mladosti i zrelost interpretacije: Simfonijski orkestar Italija-Srbija u Domu omladine, 24. VII 2026.

Virtuoznost sa pozicije koncertmajstora: Sreten Krstić oduševio beogradsku publiku na Vidovdan

Kao dugogodišnji vođa Minhenske filharmonije, jednog od najboljih svetskih orkestara, Sreten Krstić je za beogradsku publiku oduvek predstavljao simbol vrhunskog profesionalizma, „nemačke” preciznosti i dubokog umetničkog autoriteta. Njegovi nastupi su oduvek prevazilazili okvire uobičajenih solističkih gostovanja, dok su same probe bile svojevrsni majstorski kursevi kolektivnog muziciranja — lekcije iz orkestarske discipline, zajedničkog disanja i specifičnog gudačkog štriha.

Continue ReadingVirtuoznost sa pozicije koncertmajstora: Sreten Krstić oduševio beogradsku publiku na Vidovdan

Psihološka monodrama o Ofeliji – prezentacija doktorskog umetničkog projekta Milene Damnjanović, 18. VI 2026.

Nesvakidašnji i konceptualno zaokruženi koncertni program, naslovljen Zvučni kaleidoskop Ofelije, zapravo je doktorski umetnički projekat Milene Damnjanović, realizovan pod mentorstvom dr um. Violete Pančetović Radaković, redovnog profesora.

Continue ReadingPsihološka monodrama o Ofeliji – prezentacija doktorskog umetničkog projekta Milene Damnjanović, 18. VI 2026.

Svečano zatvaranje sezone Beogradske filharmonije u znaku poznoromantičarske tradicije, 12. VI 2026.

Svečano zatvaranje koncertne sezone Beogradske filharmonije donelo je domaćoj publici program visokih umetničkih zahteva, zaokružen zvučnim koloritom češke i nemačke poznoromantičarske tradicije. Pod upravom maestra Danijela Rajskina, orkestar je ugostio istaknutog umetnika mlađe generacije, čija interpretacija nosi duboko ukorenjeno muzičko nasleđe.

Continue ReadingSvečano zatvaranje sezone Beogradske filharmonije u znaku poznoromantičarske tradicije, 12. VI 2026.

Od arhetipskog do tehnološkog: Zvučne imaginacije dua Stanković–Milošević, 2. VI 2026.

Koncertni prostori često znaju da budu pasivni domaćini zvuka, ali, kada se spoje vrhunski izvođački senzibilitet, intrigantan program i prostor izvanredne akustike kakav nudi Palata umetnosti Madlena na Dedinju, tada arhitektura postaje ravnopravan učesnik u umetničkom činu. U ovom ambijentu, nastupili su domaći umetnici koji su u svojim karijerama uspeli da ostvare pune izvođačke potencijale – violončelista Nemanja Stanković i pijanista Vladimir Milošević. Na programu su bile kompozicije domaćih autora Nataše Bogojević, Ognjena Bogdanovića i Dragane Jovanović, kao i sonate iz tradicionalnog repertoara za ovaj sastav, Ludviga van Betovena i Kloda Debisija.

Continue ReadingOd arhetipskog do tehnološkog: Zvučne imaginacije dua Stanković–Milošević, 2. VI 2026.

Senzacija bez patosa: Jan Lisjecki i Beogradska filharmonija, 22. V 2026.

Poslednji koncert Beogradske filharmonije na kojem je nastupila velika pijanistička zvezda Jan Lisjecki, po sebi je predstavljao senzaciju. Predvođen dirigentom Danijelom Rajskinom, orkestar je veče započeo delom koje nije često na koncertnim repertoarima. U pitanju je stav Blumine Gustava Malera, poznoromantičarska pastorala zamišljena kao drugi stav Prve simfonije Titan koji je ipak izostavljen. Činjenica da donosi prozračnu fakturu i da je ovaj orkestarski komad koncipiran kamerno, čini ovu kompoziciju nezahvalnom za početak koncerta, pa je tako izvedena uz intonativna kolebanja. Ipak, dirigent je uspeo da izvuče glavnu melodijsku nit stava, pa je i publika mogla da isprati dramaturški razvoj suptilno izgrađenog malerovskog narativnog luka.

Continue ReadingSenzacija bez patosa: Jan Lisjecki i Beogradska filharmonija, 22. V 2026.

Duh ruske pijanističke škole: Od Giljelsa i Rihtera do Sergeja Davidčenka, 28. IV 2026.

Napis o koncertu Sergeja Davidčenka, mogao bi da započne podatkom koji mnogo govori – godine 2023. osvojio je prvu nagradu na XVII međunarodnom konkursu Petar Iljič Čajkovski u Moskvi. I zaista, on je prototip onoga što ruska pijanistička škola može da iznedri. Neverovatna snaga, izuzetna tehnika, melodioznost koja svaki segment ritma, metra, fakture i boje spaja u neprekinutu pesmu i dubina koja podstiče psihološke mehanizme kod slušaoca, sve to je u potpunom skladu sa ozbiljnošću pojave ovog mladog umetnika. Izlazak na scenu, autoritativno zauzimanje pozicije, koncentracija čije nepoštovanje kod publike bi automatski moglo da asocira na prostakluk, pokazatelji su pristupa koji govori ne samo o poštovanju prema uzvišenoj muzici Šopena i Prokofjeva, već gotovo religioznu posvećenost u otkrivanju svetu tog beskrajnog kosmosa narativa, emocija i arhetipova.

Continue ReadingDuh ruske pijanističke škole: Od Giljelsa i Rihtera do Sergeja Davidčenka, 28. IV 2026.

Azraelova senka nad Beogradom, Beogradska filharmonija 17. IV 2026.

Koncert Beogradske filharmonije, na kome su se našle kompozicije Varijacije na rokoko temu Petra Iljiča Čajkovskog i Simfonija broj 2 Azrael Jozefa Suka, bio je poslednji koji je u ovoj sezoni programski osmislio i kojim je trebalo da diriguje, preminuli šef-dirigent ansambla, Gabrijel Felc. Tim povodom je u holu Kolarčeve zadužbine priređena izložba fotografija koja rekapitulira Felcovu eru, dok je sam koncert simbolično otvoren snimkom na kome orkestar, pod njegovom palicom, izvodi Vagnerov Kas Valkira. Nakon ovog emotivnog podsećanja, na scenu su izašli australijski dirigent Aleksandar Briger i finska violončelistkinja Senja Rumukainen.

Continue ReadingAzraelova senka nad Beogradom, Beogradska filharmonija 17. IV 2026.

Tvrđava unutrašnje slobode Poline Osetinske, 18. III 2026.

Granice između fikcije i života kod nekih umetnika kao da postaju amblem njihovog postojanja — jedini mogući umetnički kredo. Biografija ruske pijanistkinje Poline Osetinske govori o potrebi za slobodom, empatiji i protivljenju represiji. Posledice njenih otvorenih istupa u Rusiji jesu da, za razliku od nekih drugih umetnika, ona u sopstvenoj zemlji ne može da nastupa. Njena karijera odvija se izvan granica domovine, ali ipak, za razliku od mnogih drugih, odlučila je da sa porodicom i dalje živi u Moskvi, pretvarajući tako sopstvenu svakodnevicu u svojevrsnu unutrašnju emigraciju.

Continue ReadingTvrđava unutrašnje slobode Poline Osetinske, 18. III 2026.

Konceptualno putovanje Olge Biserčić: Od Vitakera do Vujića, 13. III 2026.

Poslednji koncert Hora Radio televizije Srbije bio je konceptualan i pratio je unutrašnji put individue prema duhovnom preobražaju. Program je osmislila Olga Biserčić, dirigent hora. Ceo događaj odigrao se u akustičnom prostoru crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Neimaru, što je doprinelo meditativnoj atmosferi i zvučnoj punoći neophodnoj za poniranje u unutrašnjost bića.

Continue ReadingKonceptualno putovanje Olge Biserčić: Od Vitakera do Vujića, 13. III 2026.