Iz pera Milice Kankaraš − kritika finalne večeri 52. Međunarodnog takmičenja muzičke omladine

Poslednji dani marta ove godine bili su rezervisani za finale 52. Međunarodnog takmičenja Muzičke omladine. Obje finalne večeri, kao i sama dodjela nagrada rezervisana za treću večer, održane su u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine. Publika je imala priliku da čuje odlična izvođenja Veberovog, Šporovog i Kruselovog koncerta za klarinet i orkestar i šest mladih umjetnika iz Srbije i Kine uz pratnju Simfonijskog orkestra Radio televizije Srbije pod dirigentskom palicom Olivere Sekulić-Barac. Zadata kompozicija ovogodišnjeg takmičenja Kaprilo prestisimo broj 13 Ante Grgina, tehnički je izuzetno zahtjevna minijatura i kao svojevrsni bis izvođena je nakon koncerta što je utoliko veći izazov bio za mlade umjetnike, fizički i emotivno iscrpljene nakon izvedbe koncerta.

Continue ReadingIz pera Milice Kankaraš − kritika finalne večeri 52. Međunarodnog takmičenja muzičke omladine

Iz pera Miloša Lazovića: kritika koncertnog izvođenja opere Ivica i Marica

U nedelju 16. marta u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine izvedena je opera Ivica i Marica nemačkog kompozitora Engelberta Humperdinka. Tom prilikom, dobro uvežbanim Simfonijskim orkestrom Radio televizije Srbije dirigovao je Srboljub Dinić. Od samog početka publika je bajkovitim motivima iz uvertire bila uvučena u svet fantazije, posebno zahvaljujući melodiji molitve koja će se kasnije ponoviti u drugom činu kao jednim od vrhunaca opere. Invokacija više sile čest je motiv romantičarskih opera. Delo kao celinu sačinjavaju tri čina koji se nadovezuju jedan na drugi i koji su međusobno povezani interludijumima. Za prva dva čina može se reći da su svojevrstan uvod za treći, u kome je ujedno smešten i centralni dramski zaplet kao i kulminacija dela. I pored toga što je u pitanju opera za decu, ona premašuje ovu odrednicu, pa tako orkestracija i bogat zvuk upućuju na direktnu povezanost sa muzičkom tradicijom Riharda Vagnera. Na način kakav se Vagnerovi junaci sukobljavaju sa mističnim bićima i biblijskim izazovima, Ivica i Marica se susreću sa sličnim peripetijama prilagođenim njihovoj dečjoj prirodi.

Continue ReadingIz pera Miloša Lazovića: kritika koncertnog izvođenja opere Ivica i Marica

Iz pera Sare Tasovac ‒ Pompezna umjetnost pokreta Nemanje Radulovića

Da li je neko djelo iz doba baroka, renesanse, romantizma i drugih epoha, izvedeno u 21. vjeku izvedeno stilski precizno ili neprecizno? Koja je donja a koja gornja granica koju izvođač ne smije da pređe kako bi ispoštovao određenu epohu, njene stilske karakteristike? Ako izvođač izađe iz tih okvira i granica (a ko zapravo postavlja granice, pravila, norme u umjetničkim djelima i životu uopšte?), da li je napravio neoprostivu grešku? Sve i da je oprostiva, da li smo sigurni da je u pitanju greška?... Pitanja ovog tipa neprestano kruže u mislima muzičkih kritičara i svih onih koji muziku slušaju, posmatraju, analiziraju na jedan dublji i drugačiji način od običnog slušaoca. Ipak, čini se da u toj diskusiji i težnji da se formuliše precizan odgovor i definicija, potreba trenutka uvijek promaši svoj cilj - riječi odlepršaju u stranu i promaše suštinu isuviše daleko. Tada čovjek odustaje od pokušaja, jer shvati da nedostaju riječi iza očiju (a ne usana). Misao opet potone, i tako u krug.

Continue ReadingIz pera Sare Tasovac ‒ Pompezna umjetnost pokreta Nemanje Radulovića

Iz pera Sare Tasovac ‒ o koncertu Jovana Maljokovića u Domu omladine održanog 30. aprila 2023. go

U nedelju 30. aprila 2023. godine, povodom obilježavanja svjetskog dana džeza, širom svijeta su se održavali koncerti ovog muzičkog žanra. Tako je beogradska publika imala priliku da u Domu omladine prisustvuje izvođenju novog, reprezentativnog programa čuvenog srpskog džez saksofoniste i kompozitora Jovana Maljokovića i njegovog benda koji su nastupili zajedno sa kamernim orkestrom Roberta Lakatoša. Kamerni orkestar čine mladi, izvrsni umjetnici na čelu sa svjetski priznatim violinistom Lakatošem, te je riječ o zaista izvanrednom spoju, čija izvedba na koncertu „Raskrsnica svetova” nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Continue ReadingIz pera Sare Tasovac ‒ o koncertu Jovana Maljokovića u Domu omladine održanog 30. aprila 2023. go

Iz pera Ive Pažin, studenta master studija Primenjena istraživanja muzike − o koncertu Jol Eum Son u Stenvej sezoni

U okviru ovogodišnje Steinway koncertne sezone, nakon koncerata Borisa Giltburda i Aleksandre Dovgan, nastupala je i pijanistkinja Jol Eum Son. Za razliku od ruskih umetnika, južnokorejka Son nije prvi put u našem gradu. Naime, posetila nas je tokom pandemijske 2020. godine i održala koncert kojim je osvojila pažnju beogradske publike. Tada, pre tri godine, na repertoaru su se našle kompozicije od Hajdna, preko Čajkovskog i Rahmanjinova, pa do Šarla Valentina Alkana i Nikolaja Kapustina, uz dodatak Bramsa za bis. Na ovogodišnjem koncertu 2. aprila održanog u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine odabrala je repertoar koji je sadržao 24 prelida op. 11 Aleksandra Skrjabina i 13 prelida op. 32 Sergeja Rahmanjinova.

Continue ReadingIz pera Ive Pažin, studenta master studija Primenjena istraživanja muzike − o koncertu Jol Eum Son u Stenvej sezoni

Iz pera Sare Tasovac studenta master studija Primenjena istraživanja muzike – O koncertu Jol Eum Son u Stenvej sezoni

Pijanistkinja Jol Eum Son (1986) je po drugi put, aprila 2023.godine, u okviru Stenvej sezone nastupila u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu, izvodeći 24 prelida iz opusa 11 Aleksandra Skrjabina i 13 prelida iz opusa 32 Sergeja Rahmanjinova. U pitanju je, dakle, odabir djela koja su po svojoj nadubljoj prirodi impozantna i koja se, moglo bi se reći, nalaze na vrhu skale umjetničke vrijednosti, te je za izvođenje istih neophodan profesionalni izvođački nivo, izražena muzikalnost, smjelost ali i zrelost u svakom smislu te riječi.

Continue ReadingIz pera Sare Tasovac studenta master studija Primenjena istraživanja muzike – O koncertu Jol Eum Son u Stenvej sezoni

Gabriel Prokofjev u Beogradu, 18. II 2023. Autor teksta: Viktor Tanaskovski

Spoj umetničke muzike sa drugim, popularnijim tokovima u muzici, tema je koja često izaziva polemike, naročito kada su u pitanju žanrovi koji su poput elektronske muzike, tako daleko od nje. I mada je upotreba elemenata takozvane. klasične muzike u modernim muzičkim žanrovima nešto na šta se uglavnom gleda kao na pozitivnu stvar, na neku vrstu dodatne vrednosti, ovakav sinkretizam naravno, ne sprovodi se uvek uspešno. Ipak, činjenica koja ne može da se opovrgne je ta da je elektronska muzika u početnoj fazi direktno bila vezana za umetničku muziku i da je zapravo nastala iz nje. Instrumenti poput telharmonijuma, trautonijuma i naravno teremina, bili su najava kasnijih elektronskih žanrova a proizvod su eksperimenata „klasičnih“ muzičara.

Continue ReadingGabriel Prokofjev u Beogradu, 18. II 2023. Autor teksta: Viktor Tanaskovski

Koncert Beogradske filharmonije iz ugla studenta Viktora Tanaskovskog (1. april)  

Premda je poznato da se nakon premijere Simfonije broj 2 Age of Anxiety Lenarda Bernštajna pesnik W. H. Auden ogradio od ovog dela poričući svaku njegovu vezu sa vlastitom pesničkom knjigom, čini se, da je 1. aprila bio u prilici da prisustvuje koncertu u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine, možda čak i promenio svoje mišljenje.

Continue ReadingKoncert Beogradske filharmonije iz ugla studenta Viktora Tanaskovskog (1. april)  

Viktor Tanaskovski: recenzija albuma grupe caroline

Usred konstantne preplavljenosti informacijama na društvenim mrežama, sve veći izazov postao je kako doći do kvalitetnog muzičkog sadržaja. Uprkos tome i dalje je moguće da se otkrije nešto sveže i obećavajuće. Prošle nedelje sam sasvim iznenada, naleteo na objavu koja mi je momentalno privukla pažnju – izvesni londonski Art rock bend, 25. februara izdao je svoj debi album.

Continue ReadingViktor Tanaskovski: recenzija albuma grupe caroline