Sreten Krstić i Gudački orkestar RTS, 7. IX 2024.

Kreirati popularan koncertni program umetničke muzike na takav način da zadovoljava određene estetske kriterijume a da istovremeno podilazi ukusu publike, oduvek je predstavljao vrhunski izazov za one koje u muzičkim institucijama brinu o tome. Koncert gudača simfonijskog orkestra predvođenih violinistom Sretenom Krstićem upravo je bio jedan od onih koji nije namenjen samo usko stručnoj publici. U upravo izrečenom zapravo, leži i sva problematika privlačenja publike u koncertne dvorane, koje su ne samo kod nas, već i u čitavom svetu, sve praznije. Međutim, činjenica je da čak i najhermetičnije kompozicije mogu za slušaoce da budu atraktivne ukoliko se izvedu dobro i ukoliko su vešto uklopljene u program koncerta.

Continue ReadingSreten Krstić i Gudački orkestar RTS, 7. IX 2024.

Tako čine sve − Mocartova opera u Madlenianumu, kineski i srpski umetnici, 18. VII 2024. (prvo veče)

Obično se muzika Volfganga Amadeusa Mocarta smatra jednostavnom za percepciju, pa se tako za slušanje preporučuje čak i bebama. O tome kako se sluša muzika ovog kompozitora napisano je mnoštvo stranica − ne samo stručna literatura već i internet portali u nedostatku senzacionalistički intoniranih vesti u nekim prilikama govore o blagodatima Mocartove muzike. Ukoliko u obzir uzmemo okolnost da je ovaj kompozitor već odavno postao deo popularne kulture, svaka interpretacija njegove muzike morala bi da bude neopterećena težinom, laka i perfektna. Međutim, iza prirodno izvajanih melodija i logičnih harmonskih sledova, krije se neverovatan izazov za izvođače, bez obzira o kom žanru je reč.

Continue ReadingTako čine sve − Mocartova opera u Madlenianumu, kineski i srpski umetnici, 18. VII 2024. (prvo veče)

Misa Kriolja Ariela Ramiresa na kraju sezone Muzičke produkcije RTSa, dirigent Dragana Radaković, 5. VII 2024.

Bivajući savremenici vremena u kome mešanja popularnih i ozbiljnih žanrova postaju sasvim normalna stvar, morali bismo i da preispitamo sopstvena gledišta koja su u vezi sa često veštačkim podelama na visoko estetizovane umetničke iskaze i takozvane „lake note“. Iako na prvi pogled može da zvuči apsurdno, nema boljeg primera spajanja dve različite životne koncepcije od onog koji se praktikuje u duhovnoj muzici. S obzirom na činjenicu da život crkve nije odvojen od svakodnevnog života, sasvim je logično da su svetovni napevi oduvek bivali korišćeni i u bogoslužbene svrhe, ali je i činjenica da u savremenom trenutku, takva mešanja imaju sasvim osobeno značenje.

Continue ReadingMisa Kriolja Ariela Ramiresa na kraju sezone Muzičke produkcije RTSa, dirigent Dragana Radaković, 5. VII 2024.

Simeon Zomerhalder na Oboa festu, 11. VI 2024.

Nastup švajcarskog oboiste Simonea Zomerhaldera na ovogodišnjem Oboa festu predstavljao je ogledan primer uglađenog sviranja prepunog lepih manira. Ukoliko u obzir uzmemo i činjenicu da je ovaj umetnik publici u sali Beogradske filharmonije pokazao kako se kleše dobro uobličena melodijska linija i još mnoštvo drugih, prefinjenih interpretativnih osobina, mogli bismo da kažemo da smo prisustvovali nastupu oboiste svetskog kalibra.

Continue ReadingSimeon Zomerhalder na Oboa festu, 11. VI 2024.

Oleg Pohanovski violina, Natalija Mladenović klavir, Gvarnerius 4. VI 2024.

U medijima najavljen kao jedan od najvećih svetskih virtuoza, kanadski violinista ruskog porekla Oleg Pohanovski zaista spada u tip muzičara koji poseduje izvanrednu tehniku. Ipak, svrstavanje u red najvećih svetskih zvezda pomalo je preterano i ovakav potez trebalo bi shvatiti kao marketinški trik. Sala Ustanove kulture Gvarnerius bila je puna, a i sam umetnik se dobro potrudio da ne razočara publiku. Nastupivši sa izvanrednom pijanistkinjom Natalijom Mladenović, koncert je završio uz burne ovacije.

Continue ReadingOleg Pohanovski violina, Natalija Mladenović klavir, Gvarnerius 4. VI 2024.

Veče Filipa Glasa − Nemanja Stanković i Vladimir Milošević, 1. VI 2024.

Veče muzike Filipa Glasa održano u Sali Beogradske filharmonije, ostvareno je uz učešće dvojice izvanerednih muzičara – pijaniste Vladimira Miloševića i violončeliste Nemanje Stankovića. S obzirom na činjenicu da je koncert održan u okviru programa međunarodne konferencije Minimalistička prožimanja, repertoar je koncipiran stručno. Osmislila ga je Laura Emeri sa Emori univerziteta u Atlanti, uspevši da na reprezentativan način pokrije različite periode Glasovog stvaralaštva.

Continue ReadingVeče Filipa Glasa − Nemanja Stanković i Vladimir Milošević, 1. VI 2024.

LP duo, Sandra i Jerun van Vejn − Canto ostinato Simeona ten Holta

Spektakularan koncert klavirskog sastava LP duo koji sačinjavaju Sonja Lončar i Andy Pavlov alias Andrija Pavlović i klavirskog dua holandskih muzičara Sandre i Jeruna van Vejna, bio je prilika i za one koje nisu naklonjeni muzičkom minimalizmu, da čuju kako zaista treba da se interpretira muzika koja pripada pomenutom pravcu. Na repertoaru se našla jedna jedina kompozicija čije izvođenje je trajalo oko sat i petnaest minuta – u pitanju je Canto ostinato Simeona ten Holta, koju smo slušali u verziji za dva akustična i dva Duality hibridna klavira. Napisana je 1979. godine i u krugovima ljubitelja minimalizma stekla je veliku popularnost.

Continue ReadingLP duo, Sandra i Jerun van Vejn − Canto ostinato Simeona ten Holta

Testamenat − Miona Cvijović i Rajko Maksimović, koncert ansambala FMU, dirigent Dragana Jovanović, 20. V 2024.

Sudeći po koncertu ansambala Fakulteta muzičke umetosti u Beogradu, izgleda da je Njegoš kao inspiracija pogodan za najrazličitije vrste umetničkih iskaza. Prvi je postavangardni i inspirisan pesmom Luča mikrokozma, dok je drugi oslonjen na tradicionalne muzičke postulate i na Njegošev testament iz 1850. godine.

Continue ReadingTestamenat − Miona Cvijović i Rajko Maksimović, koncert ansambala FMU, dirigent Dragana Jovanović, 20. V 2024.

Vaskršnji koncert u kripti Hrama Svetog Save, 7. V 2024.

Koncerti horske muzike, naročito duhovne, trebalo bi da imaju poseban tretman, jer tradicija bavljenja umetničkom muzikom u Srbiji i među Srbima, započela je pevanjem. Dok su kompozitori koji pripadaju velikim evropskim narodima tokom XIX veka ostvarivali vrhunske domete u svim zamislivim žanrovima instrumentalne i vokalne muzike, tradicija horskog pevanja kod nas započela je skromno, da bi svoje vrhunske domete doživela sa delovanjem Stevana Mokranjca.

Continue ReadingVaskršnji koncert u kripti Hrama Svetog Save, 7. V 2024.

Emili Bejnon

Kada su vrhunski izvođači u pitanju, često se nameće pitanje gesta i načina na koji veliki umetnici iskazuju emociju. Relevantne interpretacije upravo su takve zbog činjenice da se ono što je deo muzike same, u tolikoj meri usklađuje sa psihološkim gestom interpretatora da postaju jedinstveni. U takvim situacijama ne postoji usiljenost ili neadekvatnost telesnog gesta, jer i samo telo preko muzičkog instrumenta iskaz sprovodi prema slušaocu. Upravo takav vid usklađenosti krasi izvođaštvo flautistkinje Emili Bejnon, koja je pred beogradskom publikom nastupila u sali Beogradske filharmonije sa pijanistom Endrjuom Vestom.

Continue ReadingEmili Bejnon