Beogradska filharmonija, Valentin Urjupin, I i XV simfonija Šostakoviča, 12. IV 2024.

Dve simfonije Dmitrija Šostakoviča, prva i poslednja, petnaesta po redu, ne samo što bi mogle da sažmu razvojni put jednog od najvećih kompozitora XX veka, već bi kroz njihovo poređenje umnogome mogla da se razume epoha modernizma. Prva simfonija je delo devetnaestogodišnjeg kompozitora i napisana je između 1924. i 1925. godine. Gotovo neverovatno zvuči da je ovako kompleksno delo perfektne kamerne orkestracije napisao tako mlad kompozitor, jer u njoj je anticipirano sve ono što će kasnije krasiti opus ovog umetnika. Individualne crte stvaralaštva Šostakoviča sasvim su dovoljne za objašnjenje jednog od glavnih modernističkih tokova koji bi mogao da bude sačinjen samo od njegovih dela. Anticipacija budućih zbivanja prikazana je u Simfoniji broj 15 iz 1971. godine, koja vrvi od citata.

Continue ReadingBeogradska filharmonija, Valentin Urjupin, I i XV simfonija Šostakoviča, 12. IV 2024.

Hor RTS i Olga Biserčić − Valceri za hor Johanesa Bramsa, 31. III 2024

Govoreći o stihovima Georga Fridriha Daumera koje je Johanes Brams iskoristio za komponovanje valcera za hor i klavir u četiri ruke, Johan Volfgang Gete je sa mnogo divljenja pisao da su oni „po sebi savršeni da ih nikakva muzika ne može poboljšati“. Međutim, sam kompozitor je sa toliko veštine uspeo da pronikne u različite vidove iskazivanja lirskog i igračkog, da bismo sa pravom mogli da kažemo da se u njima nalazi gotovo celokupan kosmos koji u sebi poseduje romantičarska linija karakteristična za sentimentalnu atmosferu salona i bežanje od stvarnosti u vrtloge ljubavnih osećanja koja su nekada uzvišena a nekada i zastrašujuće sumorna. Kao autor iza koga je tradicija vokalne lirike i instrumentalnog plesa kakvi su lendler i valcer imala već snažno utemeljenje, Brams je u dva opusa 52 i 65 koje je nazvao Ljubavni valceri i Novi ljubavni valceri, na nepretenciozan način uspeo da ostvari autentičan opus iz koga već mogu da se nazru kasnije opsesije ovim plesom kod Malera, kasnije i kod Šenberga, Ravela i mnogih drugih kompozitora.

Continue ReadingHor RTS i Olga Biserčić − Valceri za hor Johanesa Bramsa, 31. III 2024

Simfonijski orkestar RTS i Srba Dinić u koncertnom izvođenju opere Ivica i Marica Engelberta Humperdinka, 16. III 2024.

Što se koncerata u organizaciji Muzičke produkcije Radio televizije Srbije tiče, mogli bismo da kažemo da ova institucija dugo nije imala niz od toliko dobrih izvođenja kao u ovogodišnjoj sezoni. Programi su dobro osmišljeni i žanrovski su raznovrsni, na čelu ansambala, orkestra i hora neprestano se smenjuju dirigenti, a da stvar bude još lepša, uglavnom je reč o domaćim snagama, a interpretacije su sve bolje i bolje. Koncertno izvođenje opere Ivica i Marica Engelberta Humperdinka upravo govori u prilog izrečenim tvrdnjama.

Continue ReadingSimfonijski orkestar RTS i Srba Dinić u koncertnom izvođenju opere Ivica i Marica Engelberta Humperdinka, 16. III 2024.

Hor RTS i Bojan Suđić ‒ duhovna muzika Sergeja Rahmanjinova, 29. II 2024.

Horska literatura poseduje veliki broj pravoslavnih duhovnih kompozicija koje bi mogle da izvode i amaterski sastavi, pa je tako jedna celokupna tradicija zasnovana na ovoj činjenici. U našoj zemlji istina, sve je manje amaterskih ansambala, što je drugi problem koji nema mnogo veze sa kritikom interpretacije Liturgije Svetog Jovana Zlatoustog Sergeja Rahmanjinova. Ovo delo naime, izveo je možda i jedini profesionalni hor u zemlji koji je publici kadar da ga predstavi u reprezentativnom izdanju. U pitanju je Hor Radio televizije Srbije kojim je dirigovao Bojan Suđić.

Continue ReadingHor RTS i Bojan Suđić ‒ duhovna muzika Sergeja Rahmanjinova, 29. II 2024.

Priče sa Orijenta, SO RTS, Aleksandar Marković i Luka Faulisi, 24. II 2024.

Priče sa Orijenta, kako je glasio naziv poslednjeg koncerta koji je organizovala Muzička produkcija Radio televizije Srbije, ukazivale su na odličan izbor kompozicija koje su u punom smislu te reči govorile o inventaru tragova koji bi se ticao orijentalizama u umetnosti s kraja XIX i s početka XX veka. U uvertiri za operu Knez Igor Aleksandra Borodina i simfonijskoj sviti Antar Nikolaja Rimskog Korsakova oni nisu samo dekor, već najpre u vidu melodija, predstavljaju njihov značajan strukturni element. U Koncertu za violinu i orkestar Arama Hačaturijana i u stavu Pakleni ples iz baleta Žar ptica Igora Stravinskog, ovi elementi su sveprožimajući, tako da je u koncipiranju programa napravljen dobar balans. Značajno pitanje je i šta orijentalno predstavlja savremenom slušaocu i da li ono ukazuje samo na bekstvo u egzotično ili je s druge strane identitetsko pitanje, jer uostalom, živimo u vreme njihovog neprestanog preispitivanja, isticanja, negiranja ili ponovnog utvrđivanja. I kao što je orijentalno u pomenutim kompozicijama postalo sastavni deo njihovog identiteta, nešto što u datim delima ne doživljavamo kao posebno istaknuto, tako nekako bi trebao da izgleda i san o demarkaciji između Orijenta i Zapada, što je u vremenu u kome živimo možda više nego ikada aktualizovano.

Continue ReadingPriče sa Orijenta, SO RTS, Aleksandar Marković i Luka Faulisi, 24. II 2024.

Beogradska filharmonija, Moric Gnan i Maja Bogdanović (Zoran Erić, Ana Klajn, Rihard Štraus), 2. II 2024.

Orkestar Beogradske filharmonije ove nedelje ponudio nam je pravo programsko osveženje predstavivši se atraktivnim i inovativnim programom. Spoj poznoromantičarske simfonijske poeme Život junaka Riharda Štrausa sa dva savremena dela Zorana Erića i Ane Klajn u svakom smislu je predstavljao pun pogodak, jer su sva dela na repertoaru ukazivali na neke priče. Pa krenimo onda od one najduže, one u kojoj ne samo što je sadržaj prikazan na najsugestivniji mogući način, već su i same teme i instrumentalne deonice tretirane tako da bismo lako mogli da zamislimo pojedinačne karaktere.

Continue ReadingBeogradska filharmonija, Moric Gnan i Maja Bogdanović (Zoran Erić, Ana Klajn, Rihard Štraus), 2. II 2024.
Read more about the article Bahova Misa u h molu, Beogradska filharmonija i Češki filharmonijski hor iz Brna, 19. I 2024.
Beograd, 19. januara 2023. - Beogradska filharmonija održala je zajedno sa šefom-dirigentom Gabrijelom Felcom koncert "Misa u ha-molu" Johana Sebastijana Baha. Na koncertu su nastupili sopran Vera Talerko, mecosopran Bet Tejlor, tenor Julijan Haberman i bas-bariton Zimon Robinson. FOTO TANJUG/MARKO ÐOKOVIC/ bs

Bahova Misa u h molu, Beogradska filharmonija i Češki filharmonijski hor iz Brna, 19. I 2024.

U istoriji umetnosti svima su nam poznata umetnička ostvarenja − slike, skulpture, poeme, romani ili muzičke kompozicije za koje nam se čini da nikada ne možemo dovoljno da uronimo u njih. U mnogim napisima o umetnosti raspravljalo se o tome na koji je način prvi otisak ili praslika ugrađena u strukturu umetničkih dela čiji jezik operiše simbolima koji su univerzalni po tome što poseduju svojstva prepoznatljiva velikom broju ljudi. Takva jedna monumentalna građevina je i Misa u h molu Johana Sebastijana Baha u kojoj ne samo što su sabrana iskkustva barokne epohe, već i celokupne dotadašnje svetovne i duhovne tradicije koja se u Bahovom delu ujedinjuje u nešto sasvim osobeno.

Continue ReadingBahova Misa u h molu, Beogradska filharmonija i Češki filharmonijski hor iz Brna, 19. I 2024.

Izbor pet najboljih koncerata predstavljenih u emisiji U prvih pet Radio Beograda 2

Ukoliko bismo želeli da izdvojimo pet najboljih koncerata o kojima se govorilo u emisiji U prvih pet, možda bismo morali da priču započnemo od institucije koja je najuspešnije poslovala u 2023. godini. Proslava jubileja stotinu godina od osnivanja orkestra Beogradske filharmonije, protekla je u znaku gostovanja Zubina Mehte. Međutim, ovo ime je samo najzvučnije, a bilo je tu još dosta muzičkih zvezda i mnogo zanimljivih programa. Od značajnijih nastupa mogli bismo još i da izdvojimo izvođenje kompozicije Rapsodija u plavom Džordža Geršvina koju smo slušali u izvođenju proslavljenog turskog pijaniste Fazila Saja, dok je za dirigentskim pultom bio jedan od vodećih dirigenata današnjice Džon Akselrod.

Continue ReadingIzbor pet najboljih koncerata predstavljenih u emisiji U prvih pet Radio Beograda 2

Introspektivna putovanja Endija Pavlova

Nova klavirska muzika ili New Age Piano, predstavlja žanr koji je naročito postao popularan u poslednjoj deciniji. Spotifaj stranica sa ovom odrednicom nudi čitav niz izvođača, od kojih neki uspešno posluju stvarajući filmsku muziku ili albume koji dostižu zavidan nivo slušanosti. Najpoznatija imena su između ostalih Riuiči Sakamoto, Jan Tirsen, Olafur Arnalds, Brajan Krejn. Za promociju ovog žanra kod nas, ključnu ulogu imali su LP duo čiji član je i Andrija Pavlović, umetnik koji je u Domu omladine predstavio novi album. Među njima je i Pavle Popov, muzičar i kompozitor koji se pojavio na samom početku koncerta i koji je izveo medli od nekoliko svojih kompozicija. Trebalo bi dodati da su temelji ovog žanra kod nas postavljeni objavljivanjem albuma Klavirsko nebo: prirodna selekcija. Posledica ovog izdanja jesu još četiri kompilacije, a svega ovoga ne bi bilo da nije LP dua koga čine Sonja Lončar i Andrija Pavlović alijas Endi Pavlov, o čijem nastupu upravo govorimo.

Continue ReadingIntrospektivna putovanja Endija Pavlova

Metaworld festival, premijere novih dela, ansambl Metamorfozis, 13. XII 2023. Bioskop Balkan

Klasicistički prostor bivšeg bioskopa Balkan koji u vizuelnom smislu, zbog jednostavne kombinacije donje crne i gornje bele boje fasade ostavlja utisak okamenjene bezvremenosti, izvrstan je prostor za izvođenje savremene muzike koja bi u okviru istorijskog trajanja tek trebalo da zaživi. Na koncertu ansambla Metamorfozis koga predvodi violista Saša Mirković i u okviru festivala Metaworld izvedeno je pet numera, od kojih su čak četiri bile premijere. Koncert je nosio naziv Nucleus.

Continue ReadingMetaworld festival, premijere novih dela, ansambl Metamorfozis, 13. XII 2023. Bioskop Balkan