Recenzija kompakt diska Floral Stane Krstajić i Milene Stanišić − savremena srpska muzika za flautu i harfu

Sudeći po rasporedu numera na izdanju Floral, ono bi kao celina moglo da bude doživljeno kao pastoralno-lirski komad razrađene unutrašnje dramaturgije. Flauta i harfa su instrumeti čije poreklo seže sve do početaka ljudske civilizacije i verovatno da tajna njihove upotrebe leži u činjenici da oni zvukom iskazuju dubinsko iskustvo kolektivno nesvesnog. Sve to moguće je čuti na kompakt disku Stane Krstajić i Milene Stanišić na kome su se predstavile muzikom savremenih srpskih kompozitora.

Continue ReadingRecenzija kompakt diska Floral Stane Krstajić i Milene Stanišić − savremena srpska muzika za flautu i harfu

Prikaz časopisa Novi Zvuk broj 60

Poslednji po redu broj internacionalnog časopisa za muziku Novi zvuk koji je objavila Katedra za muzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu ne samo što je jubilarni u tom smislu što je šezdeseti po redu, već se u 2022. godini slavilo i trideset godina od izlaska prvog broja eminentnog izdanja posvećenog muzikološkim temama. U tom smislu, značajan je uvodnik iz pera istaknute srpske muzikološkinje Mirjane Veselinović Hofman naslova Novi zvuk u novom zvuku. Kako se muzikologija oduvek bavila i preciznim definisanjem termina, u ovom tekstu se između ostalog razmatraju razlike između pojmova novo, savremeno i eksperimentalno u svetlu globalnog fenomena koji se tiče koncepta prevazilaženja granica.

Continue ReadingPrikaz časopisa Novi Zvuk broj 60

Srđan Teparić − govor na predstavljanju zbornika Muzika i prostor na Sajmu knjiga 25. X 2022.

Često se čini da publikacije poput ove čijoj promociji danas prisutvujemo – Muzika i prostor, teorijske i analitičke perspektive − ne izazivaju veliku pozornost čitalaca. I zaista, istina je da krug čitalaca ovako usko profilisanih naučnih publikacija nije veliki, ali ono što ovakve zbornike čini značajnim jeste to što oni ostaju trajni izvor svih budućih istraživanja koji su u vezi sa naukom kojoj su posvećeni – u ovom slučaju to je muzička teorija. Vremenom će se broj čitalaca povećavati, istraživači iz celog sveta će tražeći referentnu literaturu za svoja istraživanja nailaziti na tekstove objavljene baš u ovom zborniku, koristiće se citati i sticati saznanja o fenomenu muzičke prostornosti koji su iz mnoštva uglova obrađeni u ovoj knjizi. A izbor tema u zborniku, više je nego impresivan.

Continue ReadingSrđan Teparić − govor na predstavljanju zbornika Muzika i prostor na Sajmu knjiga 25. X 2022.

Prikaz monografije Enriko Josif viđenja i snoviđenja

Svaka nova knjiga posvećena srpskoj muzici nesvakidašnji je događaj. Monografija Enriko Josif viđenja i snoviđenja Mirjane Belić Koročkin Davidović i Radivoja Davidovića posvećena jednom od velikana srpske muzičke scene, ličnosti zanimljive biografije, izuzetnog stvaralačkog opusa i specifičnih pogleda na svet, na žalost, prvo je ostvarenje te vrste. U prvom delu knjige, možemo da saznamo da je rođen 1. maja 1924. godine kao Hajim Josif, a pošto je otac Moša voleo da sluša Karuza, od milošte je malog Hajima zvao Enriko. Šezdesetih godina XX veka Enriko će postati i njegovo službeno ime, a kako autori monografije navode, rat je preživeo u Italiji i Švajcarskoj. Jedan podatak je posebno zanimljiv, a to je da je sa grupom jevrejskih građana posle Drugog svetskog rata Josif otišao u Izrael. Poseban kuriozitet predstavlja pismo kompozitora upućeno Josipu Brozu u kome uz mnoštvo neskrivenih emocija traži da mu se dozvoli povratak u zemlju kojoj „mislim dati na muzičkom polju stvaralaštva dostojan plod istine umetnički lepog koji će biti veran i snažan otkucaj našeg doba i svetao doprinos pojedinca zajednici kojoj pripadam i koju stavljam iznad svega“. Preminuo je 13. marta 2003. godine samo dan nakon ubistva premijera Zorana Đinđića čija smrt mu je posebno teško pala, što takođe možemo da saznamo iz monografije.

Continue ReadingPrikaz monografije Enriko Josif viđenja i snoviđenja

Pregled časopisa Muzikologija broj 32

Časopis Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti Muzikologija postoji od 2001. godine i posle trideset i dva broja koja su do sada izašla, moglo bi da se kaže da je u pitanju naučno glasilo koje je relevantno ne samo u domaćim, već i u regionalnim, pa i u svetskim okvirima. Svaki od brojeva Muzikologije posvećen je posebnoj temi, pa je takav slučaj i sa najnovijim trideset i drugim izdanjem čija tema je diskografija kao naučni izvor.

Continue ReadingPregled časopisa Muzikologija broj 32

Recenzija kompakt diska Dark Velvet Julije Hartig

Dark Velvet ili Tamni pliš naziv je kompakt diska violinistkinje Julije Hartig. Na njemu se nalaze kompozicije savremenih domaćih i stranih autora koji su tokom umetničke karijere ove violinistkinje njoj bili važni, o čemu uostalom govori i podnaslov muzička autobiografija. I zaista, nostalgija je osnovno osećanje koje provejava na albumu na kome su sva dela izvedena poput sugestivnih priča, epizoda iz jednog života. U interpretaciji ovih pripovedaka učestvovali su i Rajneke Broekhans klavir i Maja Bogdanović, violončelo.

Continue ReadingRecenzija kompakt diska Dark Velvet Julije Hartig

Kemal Gekić i SO RTS, 9. 2. 2022.

Što se ruske simfonijske muzike tiče, dirigent Bojan Suđić je prema njenom izvođenju oduvek gajio posebnu vrstu senzibiliteta. U tumačenjima dela Čajkovskog, Rahmanjinova, Skrjabina i drugih kompozitora poznog XIX i prve polovine XX veka, ovaj dirigent je uspevao da kroz široke dramaturške lukove ostvari upečatljive emocionalne vrhunce. Kroz šest stavova simfonije broj 1 Aleksandra Skrjabina Suđić je pokazao da na poseban način doživljava neobičan malerovsko-slovenski sklop.

Continue ReadingKemal Gekić i SO RTS, 9. 2. 2022.

O kompakt disku Jelene Stojković Roses of East

Krajem 2021. godine, za nemačku diskografsku kuću Spektral, objavljen je kompakt disk naziva Roses of the East pijanistkinje Jelene Stojković koja živi u Minhenu i aktivno se bavi pijanizmom. Često nastupa i kao kamerni muzičar, a zaposlena je kao profesor klavira u Centru Leopold Mocart na Univerzitetu u Augsburgu.

Continue ReadingO kompakt disku Jelene Stojković Roses of East

Prilog o koncertu Beogradskih madrigalista, 30. XII 2021.

Sedamdeset godina trajanja muzičke institucije čiji je rad zasnovan na dobrovoljnom angažovanju njenih članova jubilej je vredan pažnje. Upravo toliko traje hor Beogradski madrigalisti, koji je u velikoj sali Kolarčevog narodnog univerziteta proslavio ovaj datum. Njihov dirigent je Aleksandar Brujić, a istorija ovog hora značajna je zbog nekoliko nespornih činjenica. Tokom svog trajanja ansambl su vodili značajna dirigentska imena kao što su Milan Bajšanski, Dimitrije Stefanović, Vojislav Ilić, Dušan Miladinović, Zlatan Vauda, Stanko Šepić, Aleksandar Spasić i mnogi drugi.

Continue ReadingPrilog o koncertu Beogradskih madrigalista, 30. XII 2021.