Resital Miloša Mihajlovića, 5. XII 2022.

iše je razloga zbog kojih bismo pijanistički resital Miloša Mihajlovića održan u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine mogli da okarakterišemo kao događaj koji će se pamtiti. U pitanju je umetnik koji od mladih dana izaziva pozornost publike, jedan od onih koji slušaoca uvlači u svoj svet već posle nekoliko odsviranih tonova. Tako je bilo i na ovom koncertu, pa se stekao utisak da je duže Mihajlovićevo odsustvo sa scene bila tek mala pauza. Drugi razlog je izbor programa koji bi mogli da iznesu samo vrsni pijanisti. Četiri Skerca Frederika Šopena i Slike sa izložbe Modesta Musorgskog odsvirani su bez pada koncentracije, u jednom dahu.

Continue ReadingResital Miloša Mihajlovića, 5. XII 2022.

Šlomo Minc i Vojvođanski simfonijski orkestar, 29. 11. 2022.

Šlomo Minc je svetski poznat izraelski violinista rođen 1957. godine. Njegove godine govore o tome da bi što se sviranja tiče itekako još uvek mogao da bude u formi. Međutim, veliki violinista danas je samo bleda senka onog virtuoza koga znamo iz osamdesetih godina XX veka. Na koncertu sa Vojvođanskim simfonijskim orkestrom opredelio se za Koncert za violinu i orkestar u a molu Antonjina Dvoržaka, delo koje je je 1987. godine snimio za Dojče gramofon, zajedno sa Berlinskom filharmonijom i dirigentom Džejmsom Levinom. S druge strane, imali smo izvrsnog dirigenta Leopolda Hagera i dobro uvežban Vojvođanski simfonijski orkestar. Dirigent rođen 1935. godine, takođe je jedna je od značajnijih izvođačkih figura druge polovine XX veka koji se proslavio vođenjem Simfonijskog orkestra Radio televizije Luksemburga od 1981. do 1996. godine. Vitalnost i titansku snagu pokazao je rukovodeći izvođenjem Simfonije broj 2 u D duru Johanesa Bramsa u drugom delu koncerta.

Continue ReadingŠlomo Minc i Vojvođanski simfonijski orkestar, 29. 11. 2022.

Hor Rts i Jakov Milutinović, muzika Stanislava Biničkog, 23. 11. 2022.

Ove godine navršava se jubilej − stotinu pedeset godina od rođenja klasika srpske muzike Stanislava Biničkog i osamdeset godina od njegove smrti. Ova značajna godišnjica obeležena je nastupom Hora Radio televizije Srbije sa repertoarom koji je predstavljao reprezentativan presek njegovog opusa, o čemu smo dosta toga mogli da čujemo od muzikološkinje Ivane Neimarević. Šansu da nastupi na celovečernjem koncertu dobio je talentovani student osnovnih studija odseka za dirigovanje Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu Jakov Milutinović.

Continue ReadingHor Rts i Jakov Milutinović, muzika Stanislava Biničkog, 23. 11. 2022.

Jovan Bogosavljević i Bojan Mladenović, violinske sonate Johanesa Bramsa, 18. 11. 2022.

Izvesti sve sonate za violinu i klavir Johanesa Bramsa na jednoj koncertnoj večeri ozbiljan je izvođački poduhvat. Tri sonate ovog kompozitora, broj 1 u G duru opus 78, broj 2 u A duru opus 100 i broj 3 u d molu opus 108 ne samo što su tehnički zahtevne, već u sebi nose naraciju koja obuhvata sve preokupacije romantičarske muzike. Zbog toga je vredna pažnje bila i sama ideja da se ove tri kompozicije izvedu na jednom koncertu.

Continue ReadingJovan Bogosavljević i Bojan Mladenović, violinske sonate Johanesa Bramsa, 18. 11. 2022.

54. BEMUS ‒ Koncert za mešoviti hor Alfreda Šnitkea, Hor RTS, Bojan Suđić, Saborna crkva, 9. XI 2022.

Izvođenje Koncerta za mešoviti hor Alfreda Šnitkea dirigent Bojan Suđić je posvetio uspomeni na nedavno preminulu majku Mirjanu. Potresna muzika ovog kompozitora pisana je na religiozne stihove jermenskog pesnika druge polovine X veka Grigora iz Nareka. Šnitke je u kompoziciji koristio ruski prevod, a publika u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila je pre izvođenja svakog od četiri stava mogla da čuje srpski prevod koji je čitao Nebojša Kundačina. Činjenica da je i sam Šnitke kompoziciju posvetio uspomeni na svog oca, mistični prostor zatamnjene crkve i najpre čudesno žalobna muzika, učinile su izvođenje Hora Radio televizije Srbije na čelu sa Bojanom Suđićem potresnim iskustvom.

Continue Reading54. BEMUS ‒ Koncert za mešoviti hor Alfreda Šnitkea, Hor RTS, Bojan Suđić, Saborna crkva, 9. XI 2022.

54. BEMUS Koncert Ive Pogorelića 7. XI 2022.

Romantizam kao veliki narativ jednu od najpotpunijih revizija dobio je u interpretaciji Ive Pogorelića. I već kod ove prve rečenice morali bismo da zastanemo jer bi moglo da se postavi pitanje da li revizijom možemo nazvati dekonstrukciju, mada pisac ovih redova smatra da je ovaj umetnik, pored revizije ili dekonstrukcije, romantizam najpre „oslobodio“. Pod ovim bi se konkretno podrazumevalo oslobađanje romantičarskih iskaza od naslaga pijanističkih kanona XX veka, od tragova afektivnog, podvučenog, naglašenog, od svega za šta sam Pogorelić smatra da je nepotrebni dodatak. U svoj toj slivenosti fraza Šopenove muzike ipak je bilo šavova ali ne i naglih prekida, pa su se tako značenjske celine pretapale jedna u drugu. Zbog toga se stekao utisak da više od dekonstrukcije i svođenja Šopenovog značenjskog svemira na puke označitelje, romantizam ovog kompozitora Pogorelić vraća tamo gde je oduvek pripadao – zaboravljenom svetu romantične umetnosti kakvom je zamišlja sam umetnik.

Continue Reading54. BEMUS Koncert Ive Pogorelića 7. XI 2022.

54. Bemus Koncert Rumunskog nacionalnog kamernog hora Madrigal – Marin Konstantin, 2. XI 2022.

Koncert Rumunskog nacionalnog kamernog hora Madrigal – Marin Konstantin započeo je numerom koja bi mogla da se smatra identifikacionom kartom svakog dobrog ansambla. U pitanju je Matona mia kara Orlanda di Lasa, jedan od klasika horske muzike u čijem izvođenju može da se čuje sve što jedan horski ansambl poseduje ili ne poseduje. U slučaju rumunskog sastava mogli smo da primetimo divno oblikovan ton, horsku fakturu prečišćenu do tančina, metričku stabilnost i ritmičku preciznost uz čvrsto izgrađen karakter radosti. Raskošne stilizovane odore u koje su članovi hora bili obučeni, u prvom delu koncerta bili su praćeni prikazima renesansnih slikara koji su se oslikavali sa leve i desne strane Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, pa smo tako mogli da uživamo u vizuelno-auditivnim prikazima antičkih likova, u slikama prirode, u arabeskama i uopšte u raznim drugim karakterističnim prikazima vezanim za Evropu od XIV do XVI veka.

Continue Reading54. Bemus Koncert Rumunskog nacionalnog kamernog hora Madrigal – Marin Konstantin, 2. XI 2022.

Srđan Teparić − govor na predstavljanju zbornika Muzika i prostor na Sajmu knjiga 25. X 2022.

Često se čini da publikacije poput ove čijoj promociji danas prisutvujemo – Muzika i prostor, teorijske i analitičke perspektive − ne izazivaju veliku pozornost čitalaca. I zaista, istina je da krug čitalaca ovako usko profilisanih naučnih publikacija nije veliki, ali ono što ovakve zbornike čini značajnim jeste to što oni ostaju trajni izvor svih budućih istraživanja koji su u vezi sa naukom kojoj su posvećeni – u ovom slučaju to je muzička teorija. Vremenom će se broj čitalaca povećavati, istraživači iz celog sveta će tražeći referentnu literaturu za svoja istraživanja nailaziti na tekstove objavljene baš u ovom zborniku, koristiće se citati i sticati saznanja o fenomenu muzičke prostornosti koji su iz mnoštva uglova obrađeni u ovoj knjizi. A izbor tema u zborniku, više je nego impresivan.

Continue ReadingSrđan Teparić − govor na predstavljanju zbornika Muzika i prostor na Sajmu knjiga 25. X 2022.

Koncerti Vuka Božilovića i Sandre Belić, Olivere Radmanović

Vuk Božilović je jedan od najistaknutijih pijanista mlađe generacije. Najveća vrlina njegovog sviranja predstavlja izuzetno oblikovan ton kojim pleni svaka interpretacija ovog umetnika. Tako je bilo i na poslednjem Božilovićevom nastupu u okviru 11. Šopen festa u prostoru Kripte crkve Svetog Marka koji akustički nije loš, ali ipak nije u potpunosti zadovoljavajući prostor za resitale i koncerte kamerne muzike. Na programu koncerta našle su se Partita broj 1 u B duru Johana Sebastijana Baha, Sonata broj 30 op. 109 u Es duru Ludviga van Betovena i Balada op. 23 broj 1 u g molu Frederika Šopena, dok je na bis izveden Nokturno broj 20 u cis molu iz posthumnog opusa kompozitora kome je festival i posvećen.

Continue ReadingKoncerti Vuka Božilovića i Sandre Belić, Olivere Radmanović

Opera Deca Irene Popović prema romanu Milene Marković

Možda bismo priču o operi u sedamnaest pesama po romanu Milene Marković Deca za koju je muziku pisala Irena Popović mogli da počnemo isticanjem činjenice žanrovske ambivalentnosti determinisane već samim poetskim tekstom. Roman u stihovima ovenčan Ninovom nagradom za prošlu godinu, poseduje vrednost značenjske direktnosti u priličnoj meri lišene konotacija koje bi eventualno proizašle iz aktuelnih narativa, pa shodno tome dramaturg i libretista Dimitrije Kokanov navodi da sama opera „ne ulazi u domen reprezentacije sadržaja na tradicionalni način, već koristi upisani glas autorke kao osnovnu poziciju sa koje se o određenim sadržajima govori“. S obzirom na činjenicu da žanrovska dvosmislenost upravo proizilazi iz načina predstavljanja, sasvim je logična neobična koncepcija prema kojoj se u krajnjoj instanci čini da se kroz muzičku dramaturgiju, koreografiju i kostimografiju, scenografija vraća ka svom izvorištu – ona je po sebi opis onoga što je na pozornici. Zbog toga, bilo kakav scenski rekvizit nije bio potreban osim sedamnaest pevača-glumaca-igrača, dečijeg hora „Nade“ i kamernog orkestra u pozadini.

Continue ReadingOpera Deca Irene Popović prema romanu Milene Marković