Karmina Burana na Ušću, 3. IX 2022.

Već godinama unazad, ovdašnja publika gaji veliki afinitet prema scenskoj kantati Karmina Burana nemačkog kompozitora Karla Orfa. Naravno, to su prepoznali ljudi koji se bave muzičkom industrijom i zbog toga smo u prilici da prisustvujemo relativno čestim izvođenjima ovog dela. Kompozicija je pravo čedo svog vremena ‒ napisana je između 1935. i 1936. godine na osnovu dvadeset i četiri pesme iz istoimene zbirke srednjovekovnih pesama svetovnog karaktera. U to vreme, Stravinski je komponovao vokalno-instrumentalna dela na antičke teme, pa je u tom smislu bio velika inspiracija za Orfa koji nije ni sanjao da će njegova kompozicija ostvariti tako veliki uticaj na popularnu kulturu.

Continue ReadingKarmina Burana na Ušću, 3. IX 2022.

Marta Argerič u Beogradu, 9. VII 2022.

Pitanje norme i odstupanje od nje, osnovno je pitanje koje se tiče svake muzičke interpretacije. Odgovarajući na ovu dilemu publika donosi sud o interpretaciji, smatrajući je više akademskom i konzervativnom s jedne, ili revolucionarnom, ponekad i skandaloznom s druge strane. Kada su u pitanju izvođenja Marte Argerič, ovakva dilema je irevelevantna iz najmanje dva razloga. Prvi je taj što je posle epohe velikih umetnika XX veka čiji je ona izdanak, potpuno deplasirano govoriti o normi, jer zaista, koje bi to sviranje predstavljalo paradigmu osim ako se pod tim ne podrazumeva konvencionalan akademski pristup, što je za svako tumačenje interpretacije najgora varijanta. Drugi razlog leži u činjenici je taj što bi svako ovakvo poređenje u priličnoj meri isključilo emocionalno, što je u slučaju sviranja Argeričeve bitan, krajnje naglašen i samim tim, neodvojivi deo njene interpretacije.

Continue ReadingMarta Argerič u Beogradu, 9. VII 2022.

Maksim Vengerov i Simon Trpčeski, 29. VI 2022.

Dobrih spojeva muzičara u istoriji izvođaštva bilo je mnogo, a čini se da su oduvek najizazovnije delovali dueti violinista i pijanista, verovatno zbog toga što je reč o dva najpopularnija instrumenta. Veliku pažnju beogradske publike izazvao je koncert „najvećeg među majstorima gudačkih instrumenata sveta“, kako je navedeno u programskoj knjižici koncerta Maksima Vengerova koji je nastupio sa makedonskim pijanistom Simonom Trpčeskim. Zajedničko muziciranje ova dva muzičara, sa svakog aspekta je ostvareno na visokom izvođačkom nivou.

Continue ReadingMaksim Vengerov i Simon Trpčeski, 29. VI 2022.

Koncert Miomire Vitas i Vesne Kršić Sekulić, 20. VI 2022.

Sopran Miomira Vitas jedna je od onih umetnica koja je neverovatnim entuzijazmom uspela da za srpsku kulturu i muziku uradi onoliko koliko bi mogla da uradi i jedna kulturna institucija. Sa mužem, pijanistom Konstantinom Boginom, prodavši svu svoju imovinu 2003. godine kupili su zamak u francuskom gradu Arkeju koji ne samo što je postao središte kulturnih dešavanja u dolini Marne, već je u njemu počeo da se održava i festival posvećen Eriku Satiju. Ovo je samo jedan od primera neobičnih životnih priča iz karijere ove izuzetne umetnice koja neumorno nastupa i u sedmoj deceniji života. Isto tako je neobičan bio i program koncerta u velikoj sali Studentskog kulturnog centra na kome je nastupila sa pijanistkinjom Vesnom Kršić Sekulić.

Continue ReadingKoncert Miomire Vitas i Vesne Kršić Sekulić, 20. VI 2022.

Don Kihot u Narodnom pozorištu, 18. VI 2022.

Opera Don Kihot Žila Masnea ne spada, izvesno, u vrhunska ostvarenja ovog autora, iako poseduje sve osobine koje inače krase njegova operska ostvarenja. Kao i u drugim operama, Masne u ovom delu pretežno lirskog karaktera, insistira i na izgovoru teksta, kroz neku vrstu pevanog govora koju ne bismo mogli da nazovemo rečitativom. Ovakav način tretmana teksta svakako je u tradiciji francuske opere još od Lilija, a tako će biti i posle Masnea, čak i u popularnoj šansoni XX veka. Zbog toga, kada je reč o francuskoj operi, ne možemo a da ne pomenemo značaj pevačke dikcije.

Continue ReadingDon Kihot u Narodnom pozorištu, 18. VI 2022.

Hor RTS i Tomislav Fačini, 11. VI 2022.

Poslednji koncert Hora Radio televizije Srbije programski je ukazivao na poseban vid iskazivanja sfere duhovnog, u ovom slučaju slobodno možemo da kažemo i metafizičkog. Na repertoaru su se našle kompozicije Arva Perta i Morisa Diriflea, što ukazuje na meditativni karakter dostignut kroz ponavljanje jednostavno koncipiranih melodijsko-harmonskih fraza u prvom, ili na specifičan spoj lirskog i molitvenog karaktera u drugom slučaju.

Continue ReadingHor RTS i Tomislav Fačini, 11. VI 2022.

Kamerni ansambl 13 gudača, Srđan Sretenović i Dušan Panajotović, 29. V 2022.

U programskoj knjižici koncerta Kamernog ansambla 13 gudača koga vodi Srđan Sretenović, navedeno je da je ovaj sastav osnovan 2016. godine a da je naziv dobio „inspirisan zlatnim dobom kamernog muziciranja u Srbiji, kada je Gudački orkestar `Dušan Skovran` pod upravom profesora Aleksandra Pavlovića brojao trinaest muzičara i kada su nastajala brojna dela savremenih srpskih kompozitora za pomenuti orkestar i upravo taj broj muzičara“. Koncertom u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine ovaj sastav je opravdao misiju koja je njegovim osnivanjem zacrtana, pa smo tako mogli da prisustvujemo odličnim interpretacijama među kojima je između ostalog, premijerno izveden Koncert za violinu i 13 gudača Ivana Jevtića namenjen ovom ansamblu. Izvođenje ovog dela pripalo je mladom violinisti Dušanu Panajotoviću.

Continue ReadingKamerni ansambl 13 gudača, Srđan Sretenović i Dušan Panajotović, 29. V 2022.

SO RTS, Aleksandar Kojić, Saša Mirković, 24. V 2022.

Svako ko je u poslednje vreme pratio koncerte Simfonijskog orkestra Radio televizije Srbije, mogao je da primeti niz prilično dobrih nastupa ovog ansambla. Tako je bilo i ovog puta, sa repertoarom na kome su se našle kompozicije ruskih kompozitora romantizma ili onih okrenutih ka romantizmu. Na čelu orekstra bio je novosadski dirigent Aleksandar Kojić, umetnik čija karijera je već viće od decenije vezana za Srpsko narodno pozorište.

Continue ReadingSO RTS, Aleksandar Kojić, Saša Mirković, 24. V 2022.

SO i hor RTS, Kiril Stankov i Dejan Gavrić, 12. V 2022.

Gostovanje dirigenta Kirila Stankova koji je zajedno sa simfonijskim orkestrom i horom Radio televizije Srbije nastupio pred beogradskom publikom, rezultiralo je koncertom sa koga je publika mogla da ode zadovoljna. Mlad i energičan dirigent koji se školovao i radi u Nemačkoj predstavio se dinamičnim interpretacijama, pa bismo kao najopštiji utisak mogli da izvučemo zaključak da je orkestar kao glavni akter svih interpretacija uglavnom zvučao ubedljivo. Posebna draž ovog koncerta predstavljao je nastup hora Radio televizije Srbije koji se prikazao u odličnom izdanju.

Continue ReadingSO i hor RTS, Kiril Stankov i Dejan Gavrić, 12. V 2022.